">
0 votes
Boreći se sa niskim večernjim, a posebice jutarnjim temperaturama, brojni poljoprivrednici u Unsko-sanskom kantonu lože vatre pored svojih poljoprivrednih kultura, ali i u plastenicima, nadajući da da će se na taj način koliko-toliko uspjeti izboriti sa najvećim neprijateljem – mrazom.
Dok je sinoć požar u Mostaru u potpunosti uništio tržni centar Bingo, nanoseći višemilionsku štetu kompaniji i radnicima, posljednjih nekoliko dana brojni poljoprivrednici sa prostora Unsko-sanskog kantona upravo u vatri pronalaze spas za svoje usjeve, a samim tim i egzistenciju. 
\n


Krajiški poljoprivrednici posljednjih noći bdiju nad svojim poljoprivrednim površinama, voćnjacima i plastenicima, a slično će ponoviti i večeras, paleći vatru i bukvalno grijući svoje usjeve i razne kulture.

Ahmet Lipović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Krajina" kaže da su njegove brojne kolege sinoć ložile vatru kako bi pokušali spasiti ono što se spasiti može.

"Neki su uspjeli nešto spasiti, međutim iskreno, ne vjerujem da će to imati neki efekat. Najgore je što za usjeve stradale od mraza nema nikakve naknade, a mraz može napraviti veću štetu nego suša i svašta nešto", govori Lipović.

On ističe da su štete već vidljive.

"Ko god je posijao mladu djetelinu nju je spržilo. Nekima su i mladi kukuruzi stradali. Čisto sumnjam da ćemo imati i jabuke, šljive i kruške i brojne druge kulture ove godine. Sve ono što je procvjetalo, to je stradalo. Ipak, vrijeme će pokazati kakve su prave štete", ističe Lipović.

Koliko paljenje vatre u noćnim satima može pomoći poljoprivrednim kulturama, pitali smo Edhema Hodžića, direktora Poljoprivrednog zavoda USK.

"To je jedna od starih i tradicionalnih metoda kojima se može doprinijeti sprječavanju negativnog utjecaja mraza, pod uvjetom da nije neki jak vjetar i da dim od vatre ide u željenom pravcu na ciljane kulture", kaže Hodžić.

On ističe da će ovih dana stradati puno kultura koje nisu pravilno tretirane, odnosno hranjene.

"Biljke su poput ljudi, ukoliko čovjek nije dobro jeo, ima manju prirodnu otpornost na hladnoću i ostale patogene koji ga muče, i obrnuto. Ukoliko je biljka dobro opremljena fosfatima, bit će prirodno otpornija na niže temperature i manje će stradati. S obzirom na naše prakse da djelujemo u zadnjih pet minuta, problemi su ipak prisutni", objašnjava Hodžić.

Ističe da je, ipak, najteže voćarskim kulturama.

"Ukoliko je više od dva sata kultura bila na minusu, može biti problema i šteta. Ukoliko je malina, primjerice, bila više od dva sata na temperaturi -4 stepena, također može biti šteta, a ukoliko su tempeture bolje od ovih parametara, nadati se da će štete biti djelimične", pojašnjava.

Hodžić ističe da ipak ne bi trebalo biti velikih šteta, osim u kotlinama i kod onih poljoprovrednika koji ne rade agrotehniku i ciljanu ishranu.

"Prošle godine je bila još teža situacija, pa smo imali jako dobar urod maline, ali i žitarica", napominje Hodžić.
Poljoprivrednici paljenjem vatre pokušavaju spasiti usjeve od mraza
2,054 pregledi 23 Apr, 2017

Please log in or register to Comment this Media.